Socijalni rad i digitalna revolucija
Ključne reči:
socijalni rad, digitalna revolucija, pomažuća praksa, virtuelno okruženjeApstrakt
Socijalni rad kao profesija nastao je početkom 20. veka. Dugo je bio pod uticajem medicinskih nauka. Razlozi problema i nezadovoljenih potreba pronalazili su se u disfunkcijama i dezorganizacijama koje svoje primarno poreklo imaju u sferi ličnog, a ne sredinskog. Sa pojavom ekološko sistemskih teorija, sredinom 60-ih godina prošlog veka, čovek počinje holistički da se posmatra, kao jedinstvo bio-psiho-socijalnih faktora. Na njegov život, a samim tim i potrebe, utiču brojne transakcije, koje se dešavaju između njega i uže ili šire sredine. Vremenom, razvijaju se i drugi pristupi, poput konstruktivizma, koji ukazuje na značaj razumevanja i interpretacije u tumačenju stvarnosti. Međutim, bez obzira koji teorijski pravac je bio primaran, socijalni rad je karakterisao neposredan, „licem u lice” kontakt sa korisnikom. Sa razvojem digitalne revolucije postavlja se pitanje da li će ova kao jedna od glavnih odlika socijalnog rada nestati ili se modifikovati. Na koji način će uticati na socijalni rad, da li samo na formu ili i na sadržaje? U ovom radu se prikazuje razvoj socijalnog rada kroz istoriju, njegovih vrednosti, bazičnih principa i svrhe. Posebna pažnja se posvećuje mogućem uticaju digitalne revolucije na forme, pristupe i, u krajnjoj instanci, na ciljeve socijalnog rada.
Reference
1. Ajduković Marina, „Obrazovanje socijalnih radnika u Hrvatskoj i svijetu”, Revija socijalna politika, Vol. I, br. 4, 1994, str. 339–346.
2. Barak Azy, and Grohol John, „Current and future trends in Internet supported mental health interventions” Journal of Technology in Human Services, 2011, Vol. 29, No. 3, pp. 155–196.
3. Brkić Miroslav, Menadžment u socijalnom radu, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2021.
4. Brkić Miroslav, Zastupanje u socijalnom radu, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2010.
5. Ciccarelli Saundra, and White Noland, Psychology: An exploration, Prentice Hall, New Jersey, 2012.
6. Gaggioli Andrea, Riva Giusepe, Peters Dorian, and Calvo Rafael, “Positive technology, computing, and design: Shaping a future in which technology promotes psychological well-being”, in: Myounghoon Jeon (ed.), Emotions and affect in human factors and human-computer interaction, Academic Press, Cambridge, Massachusetts, pp. 477–502.
7. Gregg Lynsey, and Tarrier Nicholas, “Virtual reality in mental health: a review of the literature”, Social Psychiatry and psychiartic epidemiology, 2007, Vol. 42. No. 5, pp. 343–354.
8. Hobbs Jon, and Yan Zheng, “Cracking the walnut: Using a computer game to impact cognition, emotion, and behavior of highly aggressive fifth grade students”, Computers in Human Behavior, 2008, Vol. 24, No. 2, pp. 421–438.
9. Kato Masato, “Video games in health care: Closing the gap”, Review of General Psychology, 2010, Vol. 14, No. 2, pp. 133–148.
10. Kauer Sylvia, Mangan Cheryl, and Sanci Lena, “Do online mental health services improve help-seeking for young people? A systematic review”, Journal of Medical Internet Research, 2014, Vol. 16, No. 3.
11. Kraut Robert, Patterson Michael, Lundmark Vicki, and Kiesler Sara, “Internet paradox: a social technology that reduces social involvement and psychological well-being”? American Psychologist, Vol. 53, No. 9, pp. 1017–1031.
12. Lloyd Gary, “Social work education”. In: Encyclopedia of Social Work (18th ed.), National Association of Social Workers, Washington, D.C., 1998.
13. Milosavljević Milosav, „Tradicionalna istraživanja u socijalnom radu”, Socijalna politika, Vol. 48, br. 1/2013, str. 9–32.
14. Milosavljević Milosav i Brkić Miroslav, Socijalni rad u zajednici, Republički zavod za socijalnu zaštitu, Beograd, 2010.
15. Milosavljević Milosav, Brkić Miroslav i Štekel Dragana, Društvene devijacije, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2020.
16. Milosavljević Milosav i Petrović Jagoda, Uvod u socijalni rad, Fakultet političkih nauka, Banja Luka, 2017.
17. Mishna Faye, Bogo Marion, Root Jennifer, Leigh-Sawyer Jami, and KhouryKassabri Mona, “It just crept in: the digital age and implications for social work practice”, Clinical Social Work Journal, Vol. 40, Iss. 3, pp. 277–286.
18. Petrović Dušan i Sedmak Tomislav, Metode grupnog socijalnog rada, Naučno istra- živački centar za socijalni rad i socijalnu politiku fakulteta političkih nauka, Beograd, 1997.
19. Pincus Allen, and Minahan Anne, Social Work Practice: Model and Method, Itasca, IL: Peacock, pp. 142–144.
20. Pinker Robert, Socijalna teorija i socijalna politika, Savez društava socijalnih radnika Socijalističke republike Hrvatske, Zagreb, 1974.
21. Reamer Frederic, „Social work in a digital age: ethical and risk management challenges”, Social Work, 2013, Vol. 58, No. 2, pp. 163–172.
22. Santhiveeran Janaki, “Compliance of social work e-therapy websites to the NASW Code of Ethics”, Social Work Health Care, 2009, Vol. 48, No. 1, pp. 1–13.
23. Vidović Petra, and Vejmelka Lucija, „Korisnost i uloga virtuelnog okruženja u pomažućoj praksi”, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 2018, Vol. 54, br. 1, str. 138–148.
24. Whittaker Robyn, and Stasiak Karolina, McDowell Heather, Doherty Iain, Shepherd Matthew, Chua Shireen, “MEMO: an mHealth intervention to prevent the onset of depression in adolescents: a double-blind, randomised, placebo-controlled trial”, Child Psychol Psychiatry, 2017, Vol. 58, No. 9, pp. 1014–1022.
