NEO-ENDOGENOUS RURAL DEVELOPMENT IN MONTENEGRO

Authors

  • Sandra Bojić Author

DOI:

https://doi.org/10.18485/

Keywords:

Rural development, neo-endogenous development, local action groups, social innovations, Montenegro

Abstract

The integration of exogenous and endogenous approaches, the synergy of the public, private and civil sectors, embodied in neo-endogenous development, is the dominant practice of rural development in the European Union. This paper aims to analyze the process of rural development and the potential consequences of its implementation in Montenegro from the perspective of a neo-endogenous approach. Neo-endogenous development is based on territorial identity and culture. It seeks to balance local needs and promote social innovation while securing external human and social resources, skills, and capital. Issues of joint planning and creation of strategies, financial management, and implementation of development projects are of crucial importance for stopping external planning of rural development and encouraging social inclusion in Montenegro. In the paper, we will point out the importance of creating local action groups to recognize and realize common interests and encourage the competitiveness of rural territories. SWOT analysis will give a deeper insight into the perspectives, opportunities and limitations of the implementation of the neo-endogenous model of rural development in Montenegro.

References

[1] Apostolopoulos Nikolaos, Liargovas Panagiotis, Stavroyiannis Stavros, Makris Ilias, Apostolopoulos Sotiris, Petropoulos Dimitrios and Anastasopoulou Eleni, “Sustaining Rural Areas, Rural Tourism Enterprises and EU Development Policies: A Multi-Layer Conceptualisation of the Obstacles in Greece”, Sustainability, Vol. 12, No. 7686, pp. 1–19.

[2] Bosworth Gary, Price Liz, Hakulinen Ville and Marango Susan, “Rural Social Innovation and Neo-endogenous Rural Development” in: Eugenio Cejudo and Francisco Navarro (eds.), Neoendogenous Development in European Rural Areas Results and Lessons, Springer Geography, Cham, 2020, pp. 21–32.

[3] Bojić Sandra, “Organic Agriculture Contribution to the Rural Tourism Development in the North of Montenegro”, Journal of Economics and Business, Vol. 1, No. 4, pp. 222–233.

[4] Babović Andrija, Babović Andrijana i Babović Aleksandra, „Razvoj ruralnog turizma u Crnoj Gori”, Časopis Biz Info, Vol. 6, br. 1, str. 79–90.

[5] Cifrić Ivan, „Globalizacija i ruralni razvoj”, Sociologija sela, Vol. 4, br. 146, str. 387–405.

[6] Cunder Tomaž and Bedrač Matej, “The ’LEADER Approach’ – New Development Opportunity for Rural Areas in Slovenia”, Journal for Geography, Vol. 5, No. 2, pp. 55–65.

[7] Christopher Ray, Culture Economies: a perspective on local rural development in Europe, Centre for Rural Economy Newcastle University, Newcastle, 2001, pp. 1–151.

[8] Canoves Gemma, Villarino Montserrat, Priestley K. Gerda and Blanco Asuncion, “Rural tourism in Spain: an analysis of recent evolution”, Geoforum, Vol. 35, pp. 755–769.

[9] Ćeranić Goran, „Socijalna isključenost i karakter kompetitivnosti društvenog sistema Crne Gore”, Sociološka luča, Vol. 4, br. 2, str. 21–37.

[10] Dautović Edita i Janković Marija, „Izazovi ženskog preduzetništva u Crnoj Gori”, Economics & Economy, Vol. 1, br. 4, str. 95–104.

[11] Despotović Aleksandra, Joksimović Miljan i Jovanović Miomir, “Contemporary and traditional in the life of a rural women”, Agriculture & Forestry, Vol. 65, No. 3, pp. 93–104.

[12] Đorđević Suzana, „Kako vlasti u Srbiji podstiču lokalni ekonomski razvoj?”, Godišnjak Fakulteta političkih nauka, Vol. 10, br. 15, str. 81–103.

[13] European Network for Rural Development, The LEADER approach. Available from: https://enrd.ec.europa.eu/leader-clld/leader-toolkit/leaderclld-explained_en (Accessed August 19, 2022).

[14] European Commission, The Leader Approach: a basic guide. Available from: https://enrd.ec.europa.eu/sites/default/files/leader_approach_en.pdf (Accessed August 19, 2022).

[15] Fabris Nikola, Makroekonomski model razvoja Crne Gore: izazovi, zablude i ostvarenja, Centralna banka Crne Gore, Podgorica. Dostupno preko: https://www.cbcg.me/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_publikacije/nase_knjige/nf_makroekonomski_model_cg.pdf (Pristupljeno 13. avgusta 2022).

[16] Gašić Marko, Madžgalj Jasmina, Ivanović Vladan i Perić Goran, „Uticaj ruralnog turizma na lokalni ekonomski razvoj”, Ecologica, Vol. 22, br. 77. str. 32–36.

[17] Hubert Agnes, Empowering people, driving change: Social innovation in the European Union, BEPA, European Commission. Available from: https://ec.europa.eu/migrant-integration/library-document/empowering-people-driving-change-social-innovation-european-union_en (Accessed September 05, 2022), pp. 7–8.

[18] Janković Dejan, „Ekološke dimenzije ruralnog razvoja”, Teme, Vol. 36, br. 2, str. 627–642.

[19] Janković Dejan, Društvene promene i ruralni razvoj: značaj socijalnog kapitala, participacije i društvenih mreža, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2020, str. 1–214.

[20] Janković Dejan, “Territorial Approach to Regional Rural Development”, Economics of Agriculture, Vol. 4, No. 59, pp. 675–686.

[21] Kim Tae-Yeon, “The Turning towards Neo-Endogenous Rural Development of the Farmers Network: The case of the Regional Agricultural Cluster Scheme in Asan City”, Journal of the Korea Academia-Industrial cooperation Society, Vol. 15, No. 2, pp. 902–913.

[22] Labianca Marilena, De Rubertis Stefano, Belliggiano Angelo, Salento Angelo and Navarro Francisco, “Social Innovation, Territorial Capital and LEADER Experiences in Andalusia (Spain) and in Molise (Italy)” in: Eugenio Cejudo and Francisco Navarro (eds.), Neoendogenous Development in European Rural Areas Results and Lessons, Springer Geography, Cham, 2020, pp. 111–131.

[23] Liping Kaidi-Mari, Multi-level governance in rural development – experiences from the LEADER programme, MA Thesis, University of Tartu Faculty of Social Sciences Johan Skytte Institute of Political Studies, 2016.

[24] Mićanović Anđela, Jovićević Dimitrije, Berishaj Dorontine i Raspopović Marija, (Od)java iz Crne Gore: Mapiranje puta ka cirkulaciji mozgova u Crnoj Gori, Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI), 2022. Dostupno preko: https://www.omsa.me/wp-content/uploads/2022/05/CG-Odjava-iz-Crne-GoreMapiranje-puta-ka-cirkulaciji-mozgova.pdf (Pristupljeno 01. decembra 2022).

[25] MONSTAT, Migracije unutar Crne Gore 2021. godina, saopštenje 35/2022, MONSTAT, Podgorica. Dostupno preko: https://www.monstat.org/uploads/files/demografija/migracije/2021/Migracije%20unutar%20Crne%20Gore%20u%202021.%20godini.pdf (Pristupljeno 05. septembra 2022).

[26] MONSTAT, Crna Gora u brojkama 2022, MONSTAT, Podgorica. Dostupno preko: http://monstat.org/uploads/files/publikacije/CG%20u%20brojkama%202020%20MNE.pdf (Pristupljeno 05. septembra 2022).

[27] MONSTAT, Popis poljoprivrede 2010. Struktura poljoprivrednih gazdinstava Znamo šta imamo, MONSTAT, Podgorica. Dostupno preko: https://www.monstat.org/userfiles/file/popis%20poljoprivrede/VI%20knjiga%20CG%20v3.pdf (Pristupljeno 05. septembra 2022).

[28] MONSTAT, Dolasci i noćenja turista u individualnom smještaju 2021. godina, saop- štenje 20/2022, MONSTAT, Podgorica. Dostupno preko: https://monstat.org/uploads/files/TURIZAM/ind/2021/Dolasci%20i%20no%C4%87enja%20turista%20u%20individualnom%20smje%C5%A1taju%202021_.pdf (Pristupljeno 05. septembra 2022).

[29] Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Strategija regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014–2020. godina, Vlada Crne Gore, Podgorica, 2014. Dostupno preko: https://www.gov.me/dokumenta/90196ce9-308d-4f8a-851a-8ec5a2d68f30 (Pristupljeno 05. septembra 2022).

[30] Marović Čedomir, „Strukturne promjene u poljoprivredi i ruralnoj privredi Crne Gore”, MATICA, br.65, str. 51–66.

[31] Mitrović Luka i Živković Sveto, „Održivost ruralnih područja i dosadašnja strategija razvoja ruralnog turizma u manje razvijenim regijama Crne Gore”, Rad predstavljen na 4. međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu, Novo vrijeme – vrijeme za ruralni razvoj, Supetar, Hrvatska, 2018. Dostupno preko: https://www.fthm.uniri.hr/images/kongres/ruralni_turizam/4/znanstveni/Mitrovic_Zivkovic.pdf (Pristupljeno 01. decembra 2022), str. 161–171.

[32] Novikova Marina, “Promoting Social Innovation Through Neo-Endogenous Development: The Case of the Austrian Region of Muehlviertel”, Revista Portuguesa de Estudos Regionais, No. 59, pp. 7–21.

[33] Navarro-Valverde Francisco, Cejudo-Garcia Eugenio and Canete Perez Jose Antonio, “The Lack of Attention Given by Neo-endogenous Rural Development Practice to Areas Highly Affected by Depopulation. The Case of Andalusia (Spain) in 2015–2020 Period”, European Countryside, Vol. 13, No. 2, pp. 352–367.

[34] Petrović Mina i Toković Milena, „Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji”, SOCIOLOGIJA, Vol. 58, posebno izdanje, str. 181–209.

[35] Pjerotić Ljiljana, Upravljanje održivim razvojem turizma u kontekstu evropskih integracija, doktorska disertacija, Univerzitet Crne Gore, Ekonomski fakultet, 2019.

[36] Petrick Martin and Weingarten Peter, “The role of agriculture in Central and Eastern European rural development: an overview” in: Martin Petrick and Peter Weingarten (eds.), The Role of Agriculture in Central and Eastern European Rural Development: Engine of Change or Social Buffer?, Institute of Agricultural Development in Central and Eastern Europe IAMO, Halle, 2004.

[37] Softić Tufik, Prazne đačke klupe na sjeveru: Nekad škola sada kapele, Monitor online, 2022. Dostupno preko: https://www.monitor.co.me/prazne-djacke-klupe-na-sjeveru-nekad-skola-sada-kapele/ (Pristupljeno 01. decembra 2022).

[38] Sykala Lukasz, “Basic principles and features of the LEADER approach” in: Lukasz Sykala, Magdalena Dej and Oskar Wolski (eds.), The LEADER Method Transferring Experience of the Visegrad Group Countries to Georgia, Institute of Urban Development, Krakow, 2015, pp. 41–54.

[39] Stjepčević Antonela, Luštičani osnovali LAG kao instrument za održivi razvoj područja, Radio Tivat, 2022. Dostupno preko: https://radiotivat.com/2022/04/11/lusticani-osnovali-lag-kao-instrument-za-odrzivi-razvoj-podrucja/ (Pristupljeno 01. decembra 2022).

[40] Šarović Rade, „Migracije poljoprivrednika u Crnoj Gori (1948–2011)”, Sociologija i prostor, Vol. 194, br. 3, str. 379–393.

[41] Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), Radović Milivoje i Đurašković Jovan, Izvještaj: Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema u Crnoj Gori – Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori, UPCG, 2016. Dostupno preko: https://www.poslodavci.org/biblioteka/publikacije/neuskladjenost-trzista-rada-i-obrazovanog-sistema-u-crnoj-gori-stvaranje-ambijenta-za-odrzivi-razvoj-preduzeca-u-crnoj (Pristupljeno 01. decembra 2022).

[42] Vanclay Frank, “Endogenous rural development from a sociological perspective” in: Robert Stimson, Roger R. Stough and Peter Nijkamp (eds.), Endogenous Regional Development, Perspectives, Measurement and Empirical Investigation, Edward Elgar Publishing Limited, UK, 2011, pp. 59–72.

[43] Ward Neil, Atterton Jane, Kim Tae-Yeon, Lowe Philip, Phillipson Jeremy and Thompson Nicola, Universities, the Knowledge Economy and Neo-Endogenous Rural Development, Centre for Rural Economy University of Newcastle upon Tyne, Newcastle, 2005. Available from: https://www.ncl.ac.uk/media/wwwnclacuk/centreforruraleconomy/files/discussion-paper-01.pdf (Accessed August 16, 2022).

Published

2022-12-30

How to Cite

NEO-ENDOGENOUS RURAL DEVELOPMENT IN MONTENEGRO. (2022). Godišnjak Fakulteta političkih Nauka, 16(28), 11-33. https://doi.org/10.18485/

Similar Articles

1-10 of 74

You may also start an advanced similarity search for this article.